Iseljavanje - povijesni pregled i društveni aspekti

Iseljavanje povijesni pregled i društveni aspekti” projekt je započet u siječnju 2015. godine u suradnji Blatskih fižula – ustanove u kulturi i Turističke zajednice Općine Blato.
    Sama ideja za pokretanje ovog projekta nametnula se kao neophodna i nužna ovu godinu kada se u Blatu obilježava 90 godina od velikog vala iseljavanja u Južnu Ameriku u tri etape, prvog velikog, masovnog i organiziranog iseljavanja iz Blata. Uvidjevši važnost adekvatnog obilježavanja jedne takve obljetnice i smatrajući da je taj dio blatske povijesti nedovoljno istražen i prezentiran kako u loklanim okvirima tako i šire početkom 2015. osmišljen je navedeni projekt i započele su sve aktivnosti bitne za njegovo realiziranje. Bitno je naglasiti da navedeni projekt ne obuhvaća istraživanje iseljavanja samo u Južnu Ameriku u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća, već i sve ostale oblike iseljavanja koje su se odvijale. Sam početak projekta koji ima dugoročne ciljeve, ali i trajanje u dugogodišnjem vremenskom razdoblju od minimalno deset godina  započeo je sa temom Južne Amerike, tj. Brazila.
    Unutar samog projekta “Iseljavanje – povijesni pregled i društveni aspekti” odvijala se i manifestacija “Tajanstvena je zemlja suza” u suradnji nositelja ovog projekta Blatskih fižula – ustanove u kulturi i Turističke zajednice općine Blato, te se  pridružila i privatna etno zbirka Barilo.
U pokušaju da sačuvamo jedan dio svoje iznimno vrijedne baštine čuvamo svoju povijest, a samim time i svoj identitet. Da bi u tome uspjeli od iznimne je važnosti u sve aktivnosti uključiti i širu javnost kako bi prepoznala važnost ove teme i postala aktivnim čimbenikom u svim daljnim projektima. Sama manifestacija “Tajanstvena je zemlja suza” bila je samo uvod, izlaz navedene teme prema javnosti, način obilježavanja iznimno važne obljetnice u blatskoj povijesti. Ali osim svega toga ona je bila i početak sustavnog istraživanja blatskog iseljeništva kao historiografske teme koja traži daljnu nadogradnju i produbljivanje postojećih saznanja, kao i revalorizaciju niza dosad objavljenih teza.
Zašto toliku pažnju treba posvetiti fenomenu blatskog iseljavanja? Upravo iz tog razloga što je teško danas govoriti o Blatu ili o nekoj ranijoj povijesti, a ne razmatrajući događanja u Blatu u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća. Ali i sve ono što im je prethodilo i uzrokovalo ih.
Ciljevi ovog projekta nekako su se nametnuli sami. Osvješćivanje stanovništva o važnosti čuvanja i prikupljanja svega onoga što se nalazi u obiteljskim arhivima, pismima, dokumentima, ali i o važnosti čuvanja i prezentiranja navedenih materijala. Ali i sustavno istraživanje iseljeničke problematike, njezine prezentacije i ukazivanje na mogućnost suživota otočkog Blata i iseljeničkog Blata. Sa velikim brojem godina koje prolaze neminovno se gubu sjećanja, priče i dokumenti. U današnje vrijeme moguće ih je sačuvatii prezentirati bez muzejske infrastrukture koja svoje mjesto može naknadno stvoriti. Zasada je bitno stvoriti uvjete za prezentaciju postojeće građe, stvoriti interes, održavati manifestacije koje će se tematski nadovezivati na iseljeničku problematiku, održavati kontakte sa iseljeničkom populacijom u svijetu i razvijati zajedničke programe. Održavanje i prezentiranje različitih programa u sklopu ovog projekta potakla je lokalno stanovništvo da nanovo valorizira svoja postojeća saznanja, da preispita važnost svojih obiteljskih arhiva, te da se uključi projekt i postane njegov aktivni čimbenik.
    Nedostatak muzejske infrastrukture ne smije biti prepreka u prikupljanju i čuvanju predmeta, dokumenata, umjetnina i fotografija, i istovremenom prezentiranju istih. Sam projekt započeo je sa 1925. godinom, sa godinom koja je obilježila Blato. Ne promatrajući ga kao izolirani slučaj bilo bi krivo, a istovremeno i ispravno. 1925. godina specifična je. Ali ne samo ona već cijela povijest blatskog iseljavanja. Treba tom fenomenu tražiti uzroke i nanovo ih preispitivati, ali istovremeno i biti svjestan povoda svih tih događaja. Taj period blatske povijesti ostao je trajno urezan u kolektivnu svijest lokalnog stanovništva. (I.S.) 

na vrh članka