Predstavljanje knjige "Prešućeni rat Korčulanski kotar u prvom svjetskom ratu"

U maloj dvorani Doma kulture 8. prosinca 2016. predstavljena je knjiga "Prešućeni rat Korčulanski kotar u prvom svjetskom ratu" autora Tonka Barčota. O samoj knjizi, ali i o projektu obilježavanja stogodišnjice I. svjetskog rata govorili su prof. Frane Čizmić, ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku i autor Tonko Barčot iz Arhivskog sabirnog centra Korčula Lastovo u Žrnovu. Recenziju prof.dr.sc. Mire Kolar Dimitrijević čitala je Ivana Sardelić, a u glazbenom dijelu večeri nastupile su Jelena Oreb i Ivana Šeparović. Sinoćnje predstavljanje knjige samo je nastavak predstavljanja ove teme blatskoj publici koja je već 2014. / 27. srpnja u istoj dvorani imala priliku pogledati izložbu koja je nosila isti naslov Izložba je bila otvorena uoči obilježavanja stote godišnjice od početka prvog svjetskog rata, a prvi puta je prezentirana javnosti u Gradskom muzeju u Korčuli povodom obilježavanja međunarodnog dana arhiva.

     Iz recenzije prof.dr.sc. Mire Kolar Dimitrijević:

     "Ove godine je predstavljena opsežna Barčotova knjiga u izdanju Državnog arhiva u Dubrovniku povećana zbivanjima I. svjetskog rata na tlu korčulanskog kotara. Od 486 stranica velikog A4 formata, 323 stranice se odnose na znanstveni tekst, a ostatak su tabele i kazala.

Podijeljena je u 17 velikih poglavlja, koja opet imaju potpoglavlja prema potrebi obrade teme. To su: 1. Zbogom "Belle epoque", 2. Početak rata - režirana predstava i stvarne emocije, 3. Politička scena između odanosti habsburškoj kruni i projugoslavenskih osjećaja, 5. Život podređen vojsci, 6. Ugroženost s mora i iz zraka, 7. Progoni talijanskih državljana, 8. Gospodarski kolaps, nestašice i smrt od gladi, 9. Škole - glavni oslonac ratnog režima, 10. Društveni život u ratnom taktu, 11. U inozemstvu - logor ili fronta, 12. Lijevajući svoju krvcu u austrougarskim postrojbama, 13. Dezerteri i izdajnici, 14. Godine negativnog prirasta i zaraznih epidemija, 15. Miris revolucije, 16. Kratko je trajalo slavlje, 17. Posljedice rata, 18. Sažetak - rat u etapama. Ispred osnovnog teksta je predgovor, a značajan dio knjige čine popisi umrlih, ranjenih, zarobljenih kako vojnika tako i stanovnika korčulanskog kotara. Na kraju je dodan popis izvora i literature, kazalo osoba i zemljopisnih pojmova te duži sažetak na engleskom jeziku.

U ovih 18 poglavlja obrađeni su svi relevantni aspekti života korčulanskog kotara u Prvom svjetskom ratu na temelju arhivskih dokumenata, službenih izvora općine, kotara i pokrajine, ali i obiteljskih arhiva te periodike. Treba međutim ukazati da nisu korišteni arhivski dokumenti pohranjeni u Kriegsarchivu u Beču što je i razumljivo, jer se tamo nalaze izvori koji se moraju istražiti na državnoj razini, a na samo za jedan kotar. Knjiga stoga ima nedostataka, ali ako se usporedi bogatstvo činjenica koje su u radu objavljene s izostankom nekih događanja za koje autor nije našao izvore, onda se mora utvrditi da se radi o izvanredno dobrom i kvalitetnom djelu koje nas upoznaje dosta detaljno sa zbivanjima koja su se dešavala prije stotinu godina na korčulanskom području. Mislim da je ovaj posao obavljen u zadnji trenutak, a možda i poslije njega jer živih svjedočenja gotovo da i nemamo. Drugi svjetski rat i Domovinski rat potisnuli su do 2014. gotovo potpuno u zaborav zbivanja od prije stotinu godina, iako su upravo tim ratom stvorene osnove koje su dovele do spomenutih ratova.

Naslovi su dobro određeni sadržajem, pa se brzo može naći tekst koji čitaoca zanima kao npr. "dragocjena sol" ili "Maslina posvuda, a ulja nigdje". Izvanredne okolnosti tijekom rata zahtijevale su i posebno ponašanje stanovništva, kada je čitav život podređen vojsci i ratu a život u kotaru obilježen nestašicama.

     Knjiga pripada skupini najboljih koje sam čitala na tu temu. Pisana je lijepim jasnim jezikom sa zaključcima koji posve zorno opisuju strahote koje nosi sobom rat. Dana je slika rata s raznih stanovišta s djelovanjem u svim oblicima života. Nestašica svega u interakciji vlasti i ponašanje vodećih ljudi korčulanskog kotara pa do odnosa prema obiteljima koje su gubile svoje sinove na bojišnicama, a poslije rata i od španjolske gripe."

pr1 pr3

na vrh članka