Rječnik govora Blata na Korčuli

U izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb objavljen je Rječnik govora Blata na Korčuli (sa zvučnim zapisom izvornog govora) autora Petra Milata Panže.rjecnik foto
Iz ljubavi prema blatskom govoru, Petar Milat Panža, nakon radnog vijeka, ispunio je svoj san pripremivši znanstveni rječnik govora Blata na Korčuli.
Rječnik govora Blata na Korčuli je dijalektni rječnik Blata, a u nekim aspektima i zapadnog dijela otoka Korčule.
Uvod u Rječnik je kratak opis povijesnih okolnosti razvoja blatskoga govora te sažeti pregled
naglasnog sustava, fonologije, morfologije i sintakse.
Rječnik je u načelu razlikovni, u njemu je veoma malo riječi iz standardnog jezika (korisnik će naići na one riječi iz standardnog jezika koje imaju drugačije značenje, sklonidbu, sprezanje ili su dio frazema ili govornog folklora, a autor je smatrao da ih treba zabilježiti ili pak one riječi koje su iz standardnog jezika nestale, ali su nekada bile ili su još uvijek dio blatskog govora), također nema ni standardnih riječi koje u blatskom govoru imaju drugačiji naglasak. Za riječi iz standardnog jezika autor navodi samo ‘blatska’ značenja.
Djelo nam daje uvid u posebnosti govora blatskog područja i to kroz: metafore, fraze, toponime i obiteljske nadimke, donoseći kratku priču o podrijetlu, značenju i korištenju svake navedene riječi.
Također, autor povezujući blatski govor s  nasljeđem Rimskog Carstva objašnjava podrijetlo Dalmatskog jezika (danas mrtvi jezik) koji se kao inačica pučkog govora latinskog jezika razvio u našim krajevima.
Napravivši ovo djelo Petar Milat se pobrinuo da blatski govor ne doživi sudbinu dalmatskog o kojem nema pisanog traga.


Petar Milat Panža rođen je 03. siječnja 1940. godine u Blatu gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Splitu 1959. godine, a diplomirao je 1963. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na odjelu romanistike francuski i talijanski jezik i književnost. Školsku godinu 1962/63 proveo je na Universite de Strasbourg kao stipendist francuske vlade, a potom nekoliko godine kasnije diplomirao je i na Ekonskom fakultetu u Zagrebu.
Radni vijek proveo je uglavnom u gospodarstvu na različitim poslovima, ponajviše komercijalnim na domaćem i inozemnom tržištu, na svim razinama, od referenta do komercijalnog direktora. 2000. godine položivši ispit za stečajnog upravitelja stoga i taj posao obavlja u nekoliko trgovačkih društava.
2001. godine odlazi u mirovinu.


Rječnik govora Blata na Korčuli (sa zvučnim zapisom izvornog govora) autor Petar Milat Panža
Nakladnik: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Urednici: Željko Jozić, Ivana Kurtović Budja
Recenzenti: Josip Lisac i Nikola Vuletić
Korektorica: Ivana Klinčić
Naslovnica: Davor Milašinčić
Autor fotografije s naslovnice: Franko Anić
Tehnički urednik: Damir Ralić

Pučka književnost Blata 20. stoljeća

KUNPANJIJA

Kunpanjoli, ako niste znali
čuvali su Blato od kusarih
to je bilo u stara vrimena
pjaškali su otočka plemena.

Smačevima oni se borili
i pobjedi svakoj veselili
tako će bit i ovu nediju
zaigrat će mladost kunpanjiju.

Kapitan je momke poredao
gromkin glason on jih je pozvao
zavnon momci ravno na pijacu
da nam narod pogleda u facu.

Priko ceste kunpanjija stupa
a bubnjar jin u tainbrlin lupa
sad će evo na pijacu pristat
i započet svoju igru igrat.

Kad kaporal prid njega se skoči
prima njemu izvali je oči
i sa sabjon put mu je pripriči
gromkim glason nanje se ispeči.

Nećeš naprid kapitane stani
i oružje svoje na kleh stavi
hodi prvo glavara zamolit
da ti može on igru dozvolit.

Oj glavaru poštovani
jan se sada klanjan vami
dopušća li vaša voja
da izveden ples od boja.

Dopušćan ti dragovojno
da ti bude zadovojno
kad ste ovde zdravo došli
još zdravije doma pošli.

Oj vitezi moji hrabri
sad mi stojte svi pripravni
glavara sam zamolio
on je nama dozvolio.

Ko viteški ples naš voli
neka vazme svoj mač goli.
Počme svirac svirit u mišnjicu
jo liposti za dragu divicu.

Isprid čete brjaktar je pravi
svojon snagon priviše se bani
on naš brjak počinje da vije
tako lipo reka bi da plije.

Sad vitezi počmu da igraju
mačevima dobro barataju
sve figure oni dobro znaju
tanburlo jih i mišnjičar pratu.

Igrajući sve je dobro prošlo
mačevanjem do tanca je došlo
kunpanjoli i njiha tancarice
počmu igrat uz zvuke mišnjice.

Svak je svoju dove balerinu
što zna igrat tanac i mafrinu
niki mladu, ženu il rodicu
a kapitan i svoju družicu.

Stavi svirac svoju tovilicu
i počimje igrat u mišnjicu
kad kapitan čuje glas iz mišca
uputi se i bahne prod svirca.

Sovin tancen završila fešta
za danas je ove igre dosta
min sad gremo marširat kroz selo
a vin stojte zdravo i veselo.

Miljenko Glavočić
Preuzeto: Blatski ljetopis (2014), 189-194

Primjeri blatskog govora

•    a ne ni / a ni ! - izgovoreno s naglaskom na ni znači jest, naravno: je li bilo dažja?, odgovor a ni! znači da je sustavno padala kiša! Slična dijaloška situacija, također s a koje daje smisao govoru, postiže se i konstrukcijama: a di greš? (a, kamo ideš), odgovor a ni di! znači da ima cijeli niz mogućih destinacija! Odgovor  a nindi znači nigdje! Nadalje: a što ćeš činit, odgovor a ni šta! znači da ima bezbroj poslova za obavljanje! Odgovor a ništa značio bi upravo ništa! Isto je i sa ije (jest): je li vruće?, odgovor ije!, izgovoren naglašeno i otegnuto, znači nije vruće. Kratak i odrješit odgovor ije, ije! Znači isto. Odrečno značenje ima i izraz ije, moj!

•    ni nego po! - Nije to nikakva polovica nečega, ovom se frazom sugovorniku vrlo ozbiljno (iako je izgovor šaljiv) skreće pozornost  da je temeljito pogriješio u procjeni: A / Je li bilo dvista kilih?  B / Ni, nego po! Hoće reći da je bilo neusporedivo više!

•    Igra mi livo / desno oko. – Čut ću lošu / dobru vijest.

•    A jedva! - Fraza a jedva znači posve sigurno, naravno: A / Jesmo se lipo razumili? B/ A jedva! - znači da su se dobro razumili.
    CD – Rječnik govora Blata na Korčuli – Izvorni blatski govor; trajanje 2:17

Pretplati se na ovaj RSS feed